U hrvatsku trgovačku flotu ulaze još 22 nova broda

Attention: open in a new window. PDFPrintE-mail

Tuesday, 23 February 2010 08:54

Udruga hrvatskih brodara u međunarodnoj plovidbi - Mare Nostrum okuplja 12 brodara koji zajedno imaju 174 broda, što je za tri više nego na kraju 2009.

U međuvremenu je, naime, Tankerska plovidba iz Zadra u Kini preuzela dva novosagrađena broda za prijevoz rasutih tereta, svaki nosivosti 79.000 tona, ukupne vrijednosti oko 110 milijuna dolara, a nedavno je Rapska plovidba u Grčkoj kupila trajekt star dvije godine.

 

Hrvatska trgovačka i putnička flota 2009. je zaključila sa 171 brodom (isto kao i 2008.), ukupne nosivosti 3.134.322 neto registarskih tona (DWT-a). To je za 30.822 DWT-a više nego 2008., a za čak 444.663 DWT-a više nego 2006., kad je flota imala 175 brodova.

Ravnatelj Mare Nostruma Mato Botica rekao je da su brodari Mare Nostruma u 2010. ušli s narudžbom za gradnju 22 broda - 13 u inozemstvu (Kina i Južna Koreja) te osam na domaćim navozima, koji će naručiteljima biti isporučeni od 2012. godine. Tako će Tankerska plovidba preuzeti još dva nova broda u ožujku i lipnju, a jedan potkraj ove godine, dok će posljednji, šesti, preuzeti početkom 2011. Atlantska plovidba gradi četiri broda u Kini i tri u Južnoj Koreji, a svi oni će u flotu tog našeg najvećeg brodara biti uvršteni zaključno s 2012. godinom.

Uz državnu potporu gradi se i na domaćim navozima, prema programu gradnje brodova za hrvatske brodare u 2012., uz potporu od 43 milijuna dolara. Tako po dva broda grade Tankerska plovidba, Jadroplov i Uljanik plovidba, čemu treba dodati jednu skorašnju primopredaju broda, dok bi Jadrolinija do ljeta trebala preuzeti trajekt koji se gradi u Splitu.

S obzirom na to da je globalna recesija najprije pogodila pomorsko tržište, uz nagli višestruki pad vozarina potkraj 2008. i početkom 2009., osim kad je riječ o prijevozu nafte, ohrabrujuće djeluje činjenica da je naša trgovačka i putnička flota u minule četiri godine narasla po tonaži, a osjetno se i pomladila. Prošle godine brodari Mare Nostruma kupili su devet brodova (dva tankera, dva broda za rasuti teret, dva snabdjevača platformi, brod za opskrbu...) ukupne nosivosti 280.007 DWT-a, a istodobno su prodali 11 brodova, od toga čak pet brodova za prijevoz rasutog tereta, ukupne nosivosti 248.882 DWT-a.

Putnička flota unutar Mare Nostruma može prevesti više od 3700 vozila i oko 29.000 putnika. Od spomenutog 171 broda, 143 su pod hrvatskom zastavom, jedan manje nego lani, dok ih 28 pod zastavama pogodnosti (Malte 12, Maršalskih otoka sedam, St. Vincenta pet, Luksemburga dva te po jedan brod pod zastavama Liberije i Cipra). Najviše brodova pod stranom zastavom imaju, svaki po sedam, Atlantska plovidba, Lošinjska plovidba i Brodospas. Najmoćniji hrvatski brodar je i dalje Tankerska plovidba sa 16 brodova (1,5 milijuna DWT-a), Atlantska plovidba s 19 brodova (813.000 DWT-a), Uljanik plovidba sa sedam brodova, Jadroplov šest, a Lošinjska plovidba osam.

Najviše brodova za rasute terete

Prema strukturi kapaciteta trgovačkih brodova, najviše imamo brodova za prijevoz rasutog tereta, 41, i tankera, 17, potom četiri broda za teške terete, dva kontejnerska broda, te po jedan ro-ro teretni brod i brod hladnjaču, 22 tegljača, osam opskrbljivača platformi..., a što se tiče putničke flote imamo 45 ro-ro putničkih brodova, osam brzih putničkih brodova i sedam putničkih brodova.

Novih 960 brodova s ukupno 500 milijuna tona nosivosti

U svjetskoj knjizi narudžbi brodova trenutačno ima oko 960 brodova nosivosti blizu 500 milijuna tona. Vodeći naručitelj je Grčka sa 662 broda nosivosti 56 milijuna DWT-a, slijedi Japan sa 677 brodova (51 milijun DWT-a), Kina 656 brodova... Poznato je da u kriznim vremenima moćni brodari kupuju nove brodove, a, primjerice, u Kini i Južnoj Koreji države subvencioniraju gradnju brodova za domaću flotu, koje kasnije kad se stanje na tržištu popravi, preprodaju.

Izvor: Vjesnik/Piše Damir Herceg